Jadransko Živo kamenje

Za ovaj članak se možemo zahvaliti malim ljudima i tiskarskoj grešci, no na kraju i od grešaka ponekad ispadne nešto dobro, barem se nadam da ćete dobiti takav dojam kada pročitate ovaj članak .
Greška 1, u magazinu ReefArt & AquaPlanta ,broj 10 ,tiskarskom greškom je objavljen odgovor Julijana Sprunga meni u vezi podobnosti jadranskog kamenja za tropske koraljne akvarije .Nažalost ili sreću ,to što tvrdi Julijan Sprung ja znam odavno i već skoro 8 godina pokušavam objasniti Hrvatskim reeferima. Uglavnom, originalno pitanje i odgovor potječu od 2003. godine objavljeno u USA magazinu FAMA kao odgovor na upit Grka Alexa Sitisa Julianu Sprungu ,evo originalnog primjerka.

"Q. I’m planning to set up a tropical marine fish-only tank. I live right by the sea. Seawater around here contains around 40 gr of salt per litre and temperature ranges between 17 and 25° C, depending on the season (winter or summer). Can I use live rock and macroalgae from the local waters (pollution free) and what’s the best way to collect and introduce it into the tank so I don’t have any die-offs? How long do you think it would take for these organisms to be acclimatized to conditions best suited for tropical fish, and what regime should I follow?

Best Regards,
Alex Sitis
Kos, Greece

A.   You live in a special place Alex, and yes, from a strictly biological point of view, you can use the seawater and live rock for your marine tank. However I don’t know what the local laws are regarding taking of marinelife and live rock from coastal waters in Greece. You should check to find out whether there are regulations that prohibit the removal of live rock from the sea, as such laws designed to protect the natural environment are commonplace now. These laws normally do not allow removal of any rock, unless you are a big developer building a hotel or airport, which does not appear to be the scale you are working on.

I have to laugh at your description “pollution free” as there is hardly anyplace that can really be described that way. Still, I know that you mean a clean area, which is fine. Regarding the acclimatization to warmer temperatures, many algae and invertebrates living on the rocks in the Mediterranean will adapt just fine to tropical temperatures, while other will not. When I say tropical temperatures I am recommending that you stay at the lower end, not more than 25° C.

You mentioned that this will be a “fish-only” aquarium, but your interest in live rock and plants suggests otherwise. Will you be providing sufficient illumination to grow the plants? Will you supplement with calcium hydroxide or two-part calcium and alkalinity solutions to promote the growth of coralline algae? You asked about a regime, so I suppose you wanted to know how you could keep the live rock looking nice while maintaining a good fish population. Various herbivorous fishes such as angelfish and surgeonfishes (tangs) will quickly consume most plants, so if you planned on keeping these, the macroalgae will not flourish. Pigmy angelfish, Centropyge spp. will not bother the red or brown macroalgae, and they won’t eat the common Halimeda tuna that is sure to be on these rocks. They may bother some Caulerpa spp. You should be able to find Caulerpa prolifera, in your area, but the temperate water form may not be easy to adapt to your aquarium, depending on the temperature. Caulerpa racemosa, and C. taxifolia may also occur in Greece.

If the harvest of live rock is legal in your area, then you can simply choose attractively shaped pieces that are loose (not attached to the bottom) and place them in an aerated bucket or other large container filled with water from the location where you are harvesting. When selecting rocks, avoid ones with large quantities of sponges, as these are likely to die from rough handling, and dead sponges tend to trigger a domino-effect die off on the rocks that ends up killing many creatures that would not die otherwise.
The holding container should have a tightly fitting lid so that you can close it and prevent the water from sloshing out and ruining your car. Keep the water aerated with an airs-tone and battery operated air pump.

Before you introduce the live rock to your tank, be sure that the specific gravity and temperature of the water in your tank matches the specific gravity and temperature of the water in which the rocks were harvested. This is easily accomplished in your case by using water from the sea, harvesting it at the same time as the rock. If the aquarium is already set up, you may need to adjust the specific gravity and temperature of the aquarium’s water before adding the rock. Keeping the rock submerged and aerated this way during the trip back home will prevent most creatures from dying. Long-term transport of rock shipped from overseas is accomplished without water. The rock cannot practically be aerated during transportation from overseas, so it is packed with air or oxygen, and kept damp by algae or packing paper wetted with seawater. Most but not all creatures on the rock survive this treatment.

Since yours will primarily be a fish tank, you should take care to quarantine the fishes for a few weeks prior to putting them in the display aquarium. This will help prevent the outbreak of diseases that you won’t be able to treat in the display aquarium. Also, the set up procedure for this tank involves a waiting period before you should add any fish. I recommend that the aquarium be set up with freshly harvested live rock and circulating seawater for a period of at least three weeks before you add any fishes. Some fishes could be purchased and kept in a separate quarantine tank as soon as the main display is set up. An alternative method is to harvest the live rock and maintain it in a separate aquarium with circulating seawater for at least 3 weeks before adding it to an already established aquarium containing fishes. The idea behind this is that some of the creatures on the freshly harvested rock may die off despite your best efforts in the harvest and transportation process, and their death may foul the aquarium. Normally three weeks time is sufficient for any fouling creatures to be decomposed."

Greška 2, mali ljudi velikih frustracija iskoristili su ovaj članak kao odličan lijek za liječenje svojih problema, čak i potpuno ignorirajući najbitniji dio Sprungovog odgovora:
"You live in a special place Alex, and yes ,from a strictly biological point of view, you can use the seawater and live rock for your marine tank." . Ili jednostavno u prijevodu : Živiš na specijalnom mjestu Alex i da ,sa biološkog stajališta možeš koristiti more i  kamenje za svoj morski akvarij.
To je samo primjer kako je internet odlično mjesto za širenje totalnih dezinformacija i da treba biti vrlo pažljiv kada se uzimaju savjeti prikupljeni sa interneta od samozvanih eksperata i šarlatana.

Pokušajmo stoga objasniti istine i zablude oko jadranskog  živog kamenja ,ali za početak malo ,ne baš tako daleke povijesti .
Počeo sam se aktivno baviti morskom akvaristikom 1996/97, znanje o morskoj akvaristici 0 ,znanje engleskog jezika 0.5, internet ne postoji, magazini 0, izvori informacija jedino hrvatski distributeri morskih organizama no informacije koje su dolazile od njih bile su odlične i svi smo se veselili pojavi cyanobakterija kao ukrasnih alga  te bili oduševljeni svijetlom jakog intenziteta - 2 obične T8 lampe ,koje naravno mogu podržavati sve koralje i anemone ,te tko ga je mogao priuštiti ,protein skimmerom sander na zračnu pumpu ,visine 15 cm promijera 4 cm .
Dakle sa tehničke strane smo bili osigurani i još nam je nedostajala unutarnja dekoracija akvarija, za koju se preporučalo kamenje (nikako iz mora) koje nađemo na kopnu, lijepog oblika . Tako smo slagali morske akvarije u kojima je za divno čudo cryptocarion i oodinium vrhunski živio mjesecima pa čak i godinama .Dok je životni vijek ribica, koralja i anemona bio malo kraći, iskusnijima čak i do mjesec dana.
U datom momentu smo se čak pitali da li je uopće moguće držati morske tropske organizme živima u akvariju jer iskustva su nam pokazivala suprotno, jer je praksa uporno pokazivala da ti morski organizmi imaju jako kratki "vijek trajanja" .
Pošto živim na moru odlučio sam odbaciti sve savjete koje sam dobivao od iskusnijih distributera te krenuti svojim putem ,ionako nisam imao što izgubiti ,osim da mi i cryptocarion i oodinum uginu ,rizik kojeg sam bio spreman prihvatiti .
Složio sam jadranski akvarij sa high tech opremom ,podni filter ,uzeo krupni pijesak sa plaže ,kamenje iz mora te naravno pravo more (za kojeg se također govorilo da se ne smije koristiti u akvariju jer nosi parazite i viruse opasne za ribe ) te ga ciklirao desetak dana ,napunio morskim jadranskim ribama ,anemonama i svim organizmima koje sam mogao izroniti po plićaku. Tek tada sam dobio prvi uspješan morski akvarij .

Logika je jednostavno govorila da tu nešto ne štima , ili su svi savjeti koje sam dobivao od " stručnjaka " bili bez veze ili su naši morski organizmi ustvari slatkovodni ,koliko ih je bilo jednostavno držati u akvariju .Odlučio sam se za prvu opciju i vrijeme je da krenemo ozbiljnijim tonom.
Jedina razlika koju sam imao u uspješnom jadranskom akvariju je bila upotreba živog kamenja i mora ,sve drugo sam pokušavao u tropskom i nije funkcioniralo .Dakle sljedeća stepenica je bila da napravim tropski akvarij sa jadranskim morem i jadranskim živim kamenjem te da vidim da li je stvarno uspjeh jadranskog akvarija bio u upotrebi živog kamenja i mora .Što se tiče mora ,tada a i još par godina poslije se tvrdilo da tropski organizmi najbolje žive na salinitetu 1020 -1022 (interesantno je kako se taj podatak provlačio desetak godina po svoj stručnoj literaturi ,pa zar nitko nije izmjerio salinitet u tropima??) te sam jadransko more razrjeđivao sa destiliranom vodom da bi dobio željeni salinitet (a sudeći po preciznosti plastičnih hidrometara ,tko zna kakav je salinitet uistinu bio ) .
Izronio sam živo kamenje u plićaku ,donio more i pokrenuo tropski morski akvarij ,te ukopčao grijač i ciklirao akvarij . Nakon desetak dana stavio tropske ribe i prvi put ustanovio da su i tropske ribe vrlo žilava morska bića te da ne ugibaju baš lako .

Ubrzo se situacija sa informacijama o koraljnim akvarijima počela popravljati, nabavljale su se knjige, specijalni magazini o akvaristici te je i internet postao dostupan .U svim tim novopridošlim informacijama jedna činjenica je bila nepobitna, upotreba živog kamenja u koraljnim akvarijima kao važan faktor stabilnosti i uspješnosti koraljnog akvarija .
Time ćemo završiti ovaj mali uvod kojem nije cilj opisivati povijest reef akvaristike (barem sa moje strane ) u Hrvatskoj nego dati jednostavnu činjenicu kako sam došao do spoznaje da se jadransko živo kamenje može upotrebljavati u tropskom koraljnom akvariju.

Sada prelazimo na najbitniji dio članka, da li je jadransko kamenje uistinu pogodno za tropske koraljne akvarije, ili ne .
Prije svega moramo prvo vidjeti zašto nam u stvari treba živo kamenje u akvariju i utvrditi koje su norme koje utvrđuju njegovu kvalitetu  te definirati što je to u stvari jadransko živo kamenje i po čemu se razlikuje od tropskog .
Krenimo prvo sa zadnjim pitanjem:

Što je u stvari Jadransko živo kamenje i po čemu se razlikuje od tropskog živog kamenja?

Odgovor je da se kamenje uopće ne dijeli na jadransko i tropsko, niti je Jadran jedino mjesto na svijetu izvan tropa iz kojeg se koristi kamenje za tropske koraljne akvarije niti sama riječ tropi predstavlja išta konkretno.
Kamenje koje nas interesira se dijeli na atlantsko i pacifičko, i jadransko živo kamenje možemo svrstati u atlantsko kamenje. Kao što sam rekao tu je naglasak na kamenju koje nas interesira za koraljne akvarije, smisao ovog članka nije da definiramo sve vrste kamenja koje postoje u Atlantiku ili Pacifiku i da li su pogodne za akvarija ili ne .Nas interesira porozno šupljikavo kamenje nastalo biološkim procesima u moru ,mineralnog  porijekla.
Živo kamenje je miks tvrdog neživog mineralnog materijala sa živim organizmima koji žive na i u njemu (Anthony Calfo & Robet  Feener ) formirano kalcijevim organizmima koji su narasli i stopili se jedni s drugima u kombinaciji sa mnogim mikro i makroorganizmima i sve zajedno zacementirano koraljnim algama , i to vrijedi i za atlantsko i pacifičko kamenje. Razlika je što je atlantsko kamenje pretežno nastalo sedimentacijom koraljnog pijeska, koji je pak većinom nastao od alga kalcijevog porijekla.
Sa druge strane pacifičko kamenje, je većinom nastalo od koraljnih kostura, i to je to, to su po mom mišljenju osnovne razlike između jadranskog živog kamenja i tzv. tropskog živog kamenja .
Zašto nam treba živo kamenje i koji su kriteriji po kojima se utvrđuje njegova kvaliteta?

Prvo da napomenemo, reef akvaristika se toliko brzo razvila u zadnje vrijeme te su se  metode/sistemi održavanja i filtriranja akvarija toliko promijenile da nam živo kamenje skoro više uopće i ne treba ,barem ne sa aspekta da bez njega ne možemo imati uspješan koraljni akvarij no više o tome u nastavku.

Živo  kamenje nam prvenstveno treba za :

-Unutarnju dekoraciju akvarija potrebnu koraljima i ribama te naravno samom vlasniku akvarija (naravno za hobiste kojima je cilj imitirati dio koraljnog grebena ,onima koji je cilj imitacija mangrovih močvara, polja morskih trava ili pješčane zone, kamenje uopće ne treba ) .
-Ubrzavanje cikliranja akvarija te stvaranja povoljne bakterijske populacije koja će filtrirati akvarij, dakle kao biološka filtracija.
-Razvoj biološke raznolikosti, od mikroorganizama, makroorganizama, alga pa do koralja (pa čak i ribe znaju zalutati sa živim kamenjem)

Norme koje utječu na kvalitetu živog kamenja te kupovinu istog:

-Poroznost
-Cijena
-Količina života na njemu
-Oblik
-Očišćenost te kako je tretiran za vrijeme transporta i do same prodaje
-Vrsta materijala od kojeg je sastavljen

Jadransko kamenje po nekima nije dobro za tropske koraljne akvarije stoga što:

-Organizmi iz kamena ne mogu preživjeti visoke temperature
-Organizmi iz kamena ne mogu preživjeti promijene u salinitetu
-Može izazvati krah akvarija tzv. domino efekt
-Previše spužva
-Paraziti ,aiptasije ,mantis rakovi ,ostali štetni predatori
-Loš materijal
-Loša poroznost (dok neki čak tvrde da je i previše porozan)
-Zakonska regulativa ,uništenje prirodnog okoliša tj. devastacija mora
-Jadranski kamen se ne može uklopiti i postati dio pravog koraljnog grebena
-Ne mogu se dobiti tropski koralji niti ostali tropski organizmi koji kao stoperi dođu sa pravim koraljnim živim kamenjem
Unutarnja dekoracija akvarija potrebna koraljima i ribama

Ovo ne treba posebno objašnjavati, da bi postavili koralje trebamo imati nekakvu konstrukciju, živo kamenje je jedno od rješenja. Također i ribama treba zaštita da bi se osjećale zaštićene te imale svoje teritorije (što u nekim slučajevima i kod nekih riba i nije baš poželjno, naime teritorijalne ribe zauzmu određeni dio akvarija kao svoj teritorij te mogu ubiti ili maltretirati druge ribe koje uđu u taj teritorij, naravno tu je problem u odabiru riba i njihovim redoslijedom stavljanja u akvarij a ne konstrukciji kamenja). A i sam vlasnik akvarija mora biti zadovoljan izgledom akvarija te je ovaj čimbenik bitan pri kupnji kamenja ili dekoracije za akvarij a ujedno služi i kao dobra zabava vlasniku pri uređivanju izgleda akvarija.

Sa ovog aspekta, jadransko kamenje je jedno od dobrih rješenja te ni u kom slučaju ne ispada iz odabira materijala pri izboru i kupovini dekoracije za koraljne akvarije. Čak je u ovoj normi prednost u određenim momentima na jadranskom kamenju, naime izbor jadranskog kamenja je veći i  može se dobiti odgovarajući komad kamena koji odgovara želji hobiste, te se mogu dobiti veliki primjerci koji se rijetko uvoze od izvoznika koraljnog živog  kamenja radi velike cijene i problema sa transportom te su rijetko dostupni na tržištu .

Ubrzavanje cikliranja akvarija te stvaranja povoljne bakterijske populacije koja će filtrirati akvarij, dakle kao biološka filtracija

Razni tuneli ,kanalići ,rupe i rupice te sama površina (vanjska i unutarnja ) živog kamena je odlično mjesto za naseljavanje i razvoj raznih bakterijskih kultura koje filtriraju akvarij .Živo kamenje u ovom slučaju ima sličnu ulogu kao i razni filtracioni materijali u akvarijskim filterima .Amonijak ,nitrit i nitrat se mogu razgraditi u dobro sređenom akvariju pomoću živog kamenja ,što naravno ovisi  o još puno ostalih faktora a ne samo o samom živom kamenju . Također organski materijal na kamenju pomaže u razvoju biološkog ciklusa akvarija tzv. cikliranju te naravno razvoj algi na kamenju isto pomaže u prirodnom odstranjivanju otpada .

Jadransko živo kamenje i po ovoj normi ulazi u izbor kupovine kamenja ili dekoracije za koraljne akvarije .Njegova konstrukcija je sa aspekta poroznosti sasvim odlična te može obavljati isti zadatak kao i koraljno živo kamenje .Kao i u prethodnom slučaju ,po mom mišljenju  je jadransko kamenje u ovom slučaju puno bolji izbor ,najporoznije živo kamenje koje sam do sada vidio je kvalitetno jadransko živo kamenje ,često kupujem razne primjerke koraljnog živog kamenja i do sada nisam naletio ni na jedan koraljni kamen koji bi bio blizu poroznosti jadranskog živog kamenja .Tu je i bitan aspekt cijena ,živo kamenje se prodaje po kilogramima. Što je kamen više porozan lakši je za svoju zapreminu od kamena iste zapremine koji je manje porozan ,što znači da tropski koraljni kamen srednje kvalitete može biti puno teži za svoju masu od istog takvog kamena (iste zapremine) jadranskog porijekla .Pošto nama za izradu dekoracije u akvariju treba zapremina a ne težina ,što je teži kamen više plaćamo.

Razvoj biološke raznolikosti ,od mikroorganizama,makroorganizama ,alga pa do koralja (pa čak i ribe znaju zalutati sa živim kamenjem)

Sa samim živim kamenjem dolaze i razni živi organizmi ,stotine pa i tisuće mikro organizama može doći sa živim kamenjem ,razne vrste alga ,koralja,crvi  ,rakovi ,račići i tko zna što sve uspije preživjeti cijelu proceduru sakupljanja ,čišćenja i transportiranja kamenja te završiti u koraljnom akvariju .Također i jajašca,larve i spore raznih organizama dolaze na taj način u akvarij pomoću živog kamenja .Svi ti organizmi ,naravno neki će s vremenom uginuti ili nestati ,razvijaju biološku raznolikost u akvariju te pridonose ili odmažu uspješnom razvoju koraljnog akvarija .Htio bi napomenuti da neki misle da ti mikro i makroorganizmi čiste akvarij te na taj način pomažu u filtriranju akvarija ,iako je to donekle točno ,nije u potpunosti .Bilo koji razvijeniji organizam koji zahtijeva hranu ,kisik te izbacuje otpad i ugljični dioksid  je opterećenje za filtraciju ,svejedno da li je to jedna riba ili stotinu crvića ,i jedan i drugi zahtijevaju hranu koju izbace kao otpad te bi bez filtracije akvarij krahirao .Što više živih organizama imamo u akvariju moramo imati jaču filtraciju sposobnu obrađivati njihov otpad te adekvatnu opremu koja će opskrbljivati te organizme kisikom . Što se tiče kisika ,opće je poznata činjenica da nitrifikacijske bakterije također trebaju veliku količinu kisika te da su jedan od glavnih potrošača kisika u akvariju.

Sa ovog aspekta ,a kako je i Julijan Sprung potvrdio u svom odgovoru, i jadransko živo kamenje ulazi u izbor dekoracije za tropske koraljne akvarije iako bi se na prvi pogled reklo da nije pogodno .Naravno sa jadranskog živog kamena neće izrasti tropski koralj ili bilo kakav tropski organizam ali će se razviti odlična mikro i makro biološka raznolikost sasvim dovoljna za adekvatno biološko funkcioniranje akvarija ,eliminacija otpada (tu mislim na vizualnu mehaničku eliminaciju ili u prijevodu sitni račići ili crvići će pojesti organski otpad koji završi u akvariju ,tzv. detrivori, isto kao i njihovi tropski rođaci ) ,te se uspješno razvijaju i razmnožavaju u akvariju pri većim temperaturama i njihove larve i jajašca a i oni sami služe kao odlična hrana krupnijim organizmima ,i ribama i beskralježnjacima.Današnje moderne metode zahtijevaju što čistije kamenje sa što manje otpada na njemu ,tako da na kraju kvalitetni  skupocjeni koraljni kamen izgleda skoro isto kao jadranski živi kamen ,što se tiče raznolikosti mikro i makroorganizama na njemu.
Sada ću pokušati obraditi norme ili vrijednosti koje uzimamo u obzir pri kupovini živog kamena ,tj. zbog čega izabiremo baš taj i taj kamen .

-Poroznost

Jednostavno što je kamen porozniji to je kvalitetniji ,to je ustaljena norma u svijetu po kojoj se klasificira živo kamenje ,koliko sam ja upoznat. Poroznost također utječe i na cijenu ,što je kamen više porozan to je lakši, kako je već opisano u gornjem dijelu članka.

Kako sam također već napisao ,jadransko kvalitetno živo kamenje  je najporoznije živo kamenje koje sam dosada vidio .

-Cijena

Naravno cijena je vrlo bitan faktor pri kupovini živog kamenja ,koraljno tropsko kamenje nije jeftino ,u prosijeku oko 20-24 eura za kilogram kvalitetnog koraljnog kamena .Što znači da bi vam za akvarij koji treba oko 100 kg živog kamenja trebalo 2000-2500 eura ,plus transport a pošto do sada nije bilo nikakvog organiziranog tržišta živog kamenja u Hrvatskoj ,99 % koraljnog kamenja se švercalo iz Italije,Austrije i Slovenije ,pa na to treba dodati još troškove putovanja na udaljene destinacije .
Ponekad se u trgovinama može pronaći koraljni kamen koji na sebi ima koralje ,u toj situaciji je odlično kupiti taj kamen jer se za cijenu kamena kupi koralj .

Jadransko kamenje košta oko 5 eura ,i vjerujem da tu nema diskusije koje je bolji izbor sa ovog aspekta ,računajući da je još poroznije te relativno lako dostupno  ,uštede su još i puno veće .Za koraljni akvarij koji treba recimo 100 kg živog kamenja ,treba vam oko 2500 -3000 eura za koraljno kamenje ili 500 eura za jadransko. Da nema jadranskog živog kamenja ne bi bilo ni ovako razvijene reef akvaristike u Hrvatskoj .

Količina života

Prije svega da napišem kako se u globalu sakuplja i transportira koraljno kamenje .Da biste dobili bolju sliku o sakupljanju koraljnog kamenja trebate znati da se to kamenje ne sakuplja 10 minuta vožnje od aerodroma ,spakira na brzinu i pošalje .To kamenje se prvo sakuplja u zonama koraljnog grebena (što može trajati i po par dana ,sve ovisi o lokaciji sakupljanja a kamenje može stajati danima na brodovima ) gdje je takva radnja dozvoljena a to su obično udaljene destinacije ,zatim stoji ili na suhom ili u kantama na vrlo visokim temperaturama bez ikakve filtracije kod lokalnih kolekcionara ,kad se sakupi dovoljna količina to živo kamenje se spakira (na suhom sa kamionom) i pošalje glavnom kolekcionaru koji ga opet drži i čuva u svakakvim uvjetima dok ga ne izveze .Zatim to kamenje putuje na suhom dan ili dva što opet ovisi o udaljenosti destinacije u koju se izvozi ,te se opet transportira kod trgovca ,većinom veleprodaje koji ga opet drži u neadekvatnim uvjetima dok ga ne proda maloprodajnim trgovcima koji ga opet drže u neadekvatnim uvjetima dok ga ne prodaju krajnjem korisniku .Sva ta procedura traje danima ,pa i tjednima i realno je očekivati da je većina života na kamenju izgubljena ,osim najžilavijih organizama koji većinom nisu dobrodošli u koraljnom akvariju .Opisani način transporta živog kamenja je uobičajena stvar pri transportu te robe te vrlo mali broj firmi radi drugačije i kvalitetnije .
Uz sav taj stres sakupljanja i transportiranja ,izvoznici i čiste i ispiru kamenje ,skidajući organizme koji ne mogu preživjeti ili će zagaditi bazene u kojima se drži kamenje do prodaje. Skidaju se mehaničkim putem spužve,mrtve alge te svi ostali neadekvatni organizmi te se zatim kamenje ispire slatkom vodom i šalje ili na čišćenje ili u izvoz.
Upravo je fascinantno da živi organizmi mogu preživjeti svu tu torturu a to samo pokazuje koliko su morski organizmi ustvari otporni .Koliko će kupac dobiti živih organizama sa koraljnim kamenjem ovisi o gore navedenim uvjetima i tu je teško reći bilo kakav konkretni podatak ,obično kod ,nazovimo ga tako , "necjenjenog " i loše tretiranog živog koraljnog kamena količina živih organizama na površini kamena je nikakva .Kod premium koraljnog kamenja koji dolazi od kvalitetnih firmi i kvalitetno je tretiran , količina života je puno veća ,kao i cijena.Unutrašnjost koraljnog kamenja sadrži mnogo sitnih mikro i makro organizama koji će se raširiti po akvariju ako uvjeti u akvariju budu dobri.
Ali kod koraljnog živog kamenja postoji jedan veliki problem ,naime živo koraljno kamenje može nositi veliku količinu raznih predatora i parazita koji su ekstremno štetni za organizme radi kojih i imamo reef akvarij ,ribe i beskralježnjake .Paraziti i predatori spadaju u najotpornije organizme ,to znamo svi koji smo se s njima susreli u akvarijima ,istrebljivanje specifičnih predatora i parazita iz reef akvarija je  u većini slučajeva bezuspješan posao ,kako da ih uništimo kad su preživjeli svu onu torturu sakupljanja ,ispiranja i transportiranja koraljnog kamenja iz tropskih krajeva do naših destinacija .
Mantis rakovi ,majano i aiptasia anemone i specifični predatori koralja (većinom nudibranchiusi te mali račići ) su veliki problem kod živog  koraljnog kamenja ,pogotovo kad se kupuju velike količine živog kamenja ,u tom slučaju imate skoro 100 postotnu šansu da dobijete nekoga od njih ,a ako ste srećković i sve u kompletu.
Svaki morski organizam ima svog predatora ,pošto je koraljni greben mjesto sa najvećom biološkom raznolikošću sadrži i najveću količinu predatorskih i parazitskih vrsta koje mogu završiti u akvariju putem živog koraljnog kamenja .Nemali broj puta sam vidio akvarije koji koriste koraljno živo kamenje ,potpuno obrasle u aiptasije i/ili majano anemone .Nažalost razmjenom/prodajom fragova i koralja između takvih akvarija ti predatori se šire po lokalnim akvarijima postajući sve veći problem u Hrvatskoj .U većini slučajeva borba sa aiptasijama završava izbacivanjem svog živog kamenja u smeće i nabavkom novoga što je vrlo skupo,komplicirano i traumatično rješenje .Da stvar bude gora ,vlasnik akvarija je obično prije tog drastičnog rješenja već  potrošio puno novaca ,u većim akvarijima trošak se može mjeriti i tisućama kuna ,bezuspješno se pokušavajući riješiti tih nametnika .
Za kraj dodajmo da  današnji trend održavanja reef akvarija naginje ka tzv. " nutient poor" akvarijima ,pokušavajući imitirati čistoću i kvalitetu prirodnog mora oko grebena u našim akvarijima ,također sve veću popularnost stječe držanje acroporid i sličnih vrsta koralja u akvarijima koji u tim uvjetima pokazuju svoje najljepše boje .Zbog toga se današnje koraljno kamenje vigorozno i ekstremno ciklira prije stavljanja u akvarij ,da bi se odstranio sav otpad iz kamenja te uništili paraziti koji mogu nanijeti velike štete acroporid koraljima .Nakon takvog cikliranja i čišćenja  koraljno kamenje ne sadrži skoro ništa života od one količine kojeg je imao na početku dok je bio u moru.Zbog svega toga u današnje vrijeme je vrlo popularno umjetno kamenje ,riff keramika ,i specijalne plastične mase tipa pur pjene ,koje ne sadrže nikakav otpad ni parazite štetne za akvarij.
Ipak još nije kraj ovog dijela ,postoje "ekološki" osviješteni ljudi koji tvrde da se uzimanjem kamenja sa grebena uništava koraljni greben iako se koraljno kamenje ne lomi sa koraljnog grebena nego se sakupljaju izlomljeni ,odvojeni komadi kamenja koji bi inače u većini slučajeva bili odbačeni na obalu ili zakopani pod sediment i pijesak snagom valova i oluja. Pa evo par konkretnih podataka:
-Godišnje se za cijeli svijet izveze 2000 tona koraljnog kamenja za akvarijske potrebe (podatak iz 2005. godine)
-2005/2006 će samo Mali (glavni grad Maldiva) iskopati od živog grebena (zajedno sa koraljima i svim ostalim živim organizmima)  43 000 kubnih metara tog istog kamenja za izgradnju cesta oko glavnog grada
- Veliki koraljni greben iz Australije -Great barrier reef - godišnje proizvede 50 miliona tona karbonatnih tvorevina ,da tako je, živo kamenje se non stop stvara u moru

A sad pokušajmo vidjeti kakvu količinu živih organizama ćemo dobiti u akvariju putem jadranskog živog kamenja.
Počinjemo isto kao i sa koraljnim kamenjem, sakupljanje i transport od mora do krajnje destinacije. Tu naravno svatko ima svoju verziju jer se većina jadranskog kamenja sakupi od strane hobista dok su na moru raznim načinima te ga svatko na svoj način čisti i obrađuje da bude pogodan za tropski koraljni akvarij. Više manje procedura je kod većine slična, od sakupljanja u moru pa do transporta do akvarija može proći od pola sata pa do par sati, sve ovisi koliko je akvarista udaljen od obale. Pošto smo mala zemlja sve je to u vrlo kratkom roku  te većina mikro i makroorganizama sa kamena preživi sakupljanje, što je i dobro i loše za upotrebu tog kamenja u koraljnom akvariju.
Dobro je jer preživi većina crvića, rakova i račića, puževa, malih zvjezdica i sličnih detrivornih organizama koji mogu živjeti u tropskom koraljnom akvariju, pa čak i mali gobiji (glavoči) čiji se mali juvenilni primjerci često nađu u kamenju te nastave živjeti u tropskom akvariju, mada ćete ga rijetko vidjeti jer se većinom sakrivaju unutar kamene konstrukcije.
Loše je jer prežive i organizmi koji ne mogu živjeti u tropskom koraljnom akvariju, niti u bilo kom drugom akvariju ,to su većinom spužve i ostali tzv. filter feeder organizmi, kao što su ascidiani ili tunicate. Ti organizmi, svejedno da li tropski ili jadranski, su jedni od najkompliciranijih organizama za držanje u akvariju, imaju zahtjeve za specijalnom hranom i specifičnom cirkulacijom koje je teško pružiti u akvariju tako da skoro svi ugibaju u zarobljeništvu .
Zbog toga se jadransko živo kamenje prije upotrebe u koraljnom  akvariju treba  očistiti da bi se odstranili ti organizmi i otpad, čišćenje se odvija mehaničkim putem te jakom filtracijom. Međutim to se isto radi i sa koraljnim živim kamenjem pa tu ne postoji razlika između tih dvaju vrsta živog kamenja. Nakon što se kamen adekvatno i kvalitetno očisti, on se stavlja u koraljni akvarij. Organizmi koje ćemo dobiti i koji će živjeti godinama u koraljnom akvariju pri višim temperaturama nego što je jadransko more, su prvenstveno ampipodi, gamarusi i mysid rakovi, puževi, ježevi, morski krastavci, halimeda alga (inače skupa i cijenjena ukrasna alga ) te mnogo vrsta mnogočetinjaša (crvi) od ružnih i neuglednih do prelijepih ukrasnih tzv. feather dustera. Količina tih organizama koje ćete dobiti sa jadranskim živim kamenjem je veća nego što ćete dobiti sa koraljnim kamenjem. Naravno od jadranskog kamenja vam neće izrasti ni jedan tropski koralj ili bilo koji tropski organizam što može biti slučaj kod koraljnog kamenja, ali za razliku u cijeni (troškovi transporta te filtracije jadranskog živog kamenja) između koraljnog kamenja i jadranskog možete napuniti 2 akvarija sa živim koraljima.
Vratimo se na organizme sa jadranskog kamenja koji će preživjeti te se razmnožavati u koraljnom akvariju. Tu prvenstveno mislim na ampipode,gamaruse i myside. Ti organizmi su vrlo cijenjeni u reef akvaristici pa se čak u zapadnim zemljama prodaju pod detrivore kit po ekstremno skupim cijenama, jer čiste akvarij te oni ili njihove larve služe kao izvrsna hrana ribama i koraljima, to je hrana čiju kvalitetu ništa umjetno ne može zamijeniti. U mojim akvarijima mysid i gamarus račići žive već 7 godina a da nijedan novi kamen nije ubačen u međuvremenu u taj akvarij, što pokazuje da je sva sadašnja populacija nastala od prvih primjeraka ubačenih prije 7 godina. Ima ih jako mnogo, isto iskustvo mogu potvrditi i svi drugi akvaristi koji koriste jadransko živo kamenje. O količini mnogočetinjaša tj. crva ne želim ni pričati, imam ih toliko mnogo da ću u slijedećoj turi naručiti puni boks labroidesa koji se hrane specifično crvima jer ne mogu uloviti kamen a da mi njihove bodlje ne ostanu na prstima. Kao i račići i ti crvi su odlični čistaci akvarija većinom bezazleni i neopasni za tropske morske organizme.
Upravo tu leži najveća prednost jadranskog živog kamena. Naime kako sam opisao u gornjem dijelu članka svaki organizam ima svog specifičnog predatora i kad ubacite jadranski kamen sa svim svojim jadranskim organizmima unutra u koraljni akvarij oni se susreću sa organizmima koje nikad prije nisu vidjeli te se ne hrane sa njima niti pokazuju ikakav apetit prema njima, naravno tu ne mislim na veće rakove koji se znaju provući sa kamenjem koji će naravno pojesti ako uspiju bolesnu ili oslabljenu morsku ribu. U svojim akvarijima još nisam primijetio nestanak malih riba iako sam baš u spomenutom 7 godina starom akvariju našao raka čupavca veličine dlana u kojem su godinama bile male ribe bez problema, pa čak i mandarin fish koji spava u rupama u kamenju.

U 8-9 godina koliko koristim jadransko kamenje nikad nisam imao problema sa nikakvim parazitima sa kojima inače hobisti koji koriste koraljno kamenje imaju problema. Iako u Jadranu ima aiptasia to nisu aiptasie poput tropskih koje se nemilice šire po kamenju ubijajući koralje, jadranske aiptasije su dapače lijepe anemone i mogu narasti dosta velike u jadranskom akvariju, u tropskom uginu same od sebe u brzom roku što je šteta jer su lijepe . Većinom hobisti zamijene bartholomea anullata anemonu (kojih ima na jadranskom kamenju) sa aiptasijama, bartholomea anemone su također bezopasne i nažalost ne žive dugo u troskom akvariju.
Moje iskustvo a i iskustva mnogih korisnika jadranskog živog kamenja u akvariju pokazuju da nisu nikada imali problema sa opasnim parazitima i predatorima koji mogu naštetiti koraljnom akvariju.
Da sumiramo ovu stavku u kojoj leži najveća prednost jadranskog kamenja nad tropskim. Totalni nedostatak parazita i predatora, tko god je imao problema sa takvim organizmima u koraljnom akvariju zna koliko je ta stavka bitna, i za uspjeh akvarija a i sa financijskog gledišta. Druga prednost mu je velika količina raznih mikro i makroorganizama koji se dobiju sa njime  (zbog kratkog vremenskog roka sakupljanja i transporta )a od fundamentalnog su značaja za uspjeh akvarija .

Oblik

Većinu ove stavke smo objasnili u gornjem dijelu članka - Unutarnja dekoracija akvarija potrebna koraljima i ribama, naravno izabiremo kamenje koje nama odgovara da bi napravili što ljepšu i funkcionalniju dekoraciju unutar akvarija. Kamenje sa puno tunela, rupa za sađenje koralja, razni plosnati i razgranati oblici su vrlo traženi a izbjegava se kamenje masivnog, ciglastog izgleda koje radi više štete nego koristi u koraljnom akvariju. Sa lijepim i kvalitetnim živim kamenjem možemo izgraditi otvorenu konstrukciju unutar akvarija koja ne blokira cirkulaciju te što više imitira sam koraljni greben. Koraljno kamenje je tu odlično, dolazi u svakakvim oblicima a pogotovo kvalitetno premium koraljno kamenje stvoreno od debelih grana acroporid koralja .

Jadransko živo kamenje također dolazi u svakakvim oblicima osim naravno granatih oblika kao što su fosilizirane grane acroporid koralja. Najveći problem hrvatskim reeferima je što koraljnog živog kamenja nema u velikim količinama te je izbor, pogotovo premium koraljnog kamenja, skoro nikakav. Sa tog gledišta puno je lakše naći jadranski živi kamen lijepog oblika nego tropski .
Sumirajući ovu stavku mogu slobodno reći da su tu  i jadransko živo kamenje a i tropsko jednaki što se tiče oblika te i jedan i drugi dolaze u lijepim oblicima, kod kvalitetnih primjeraka.

To je u kratkim crtama razlog zašto nam treba živo kamenje u akvariju i usporedba jadranskog živog kamenja sa koraljnim kamenjem, vjerujem da je dobro opisano što se može dobiti upotrebom jednog i drugog te koje su prednosti ili mane tih dvaju vrsta živog kamenja. Po gore navedenim aspektima nema razloga da se jadransko živo kamenje ne koristi u tropskom koraljnom akvariju, kao što se uostalom koristi već godinama u velikoj većini hrvatskih koraljnih akvarija.
Sada ćemo pokušati objasniti stavke ,tj. u većini slučajeva nebuloze neinformiranih osoba ,koje tvrde da se jadransko kamenje
ne može koristiti u koraljnom akvariju ,i da je čak štetno.

Organizmi iz kamena ne mogu preživjeti visoke temperature

Hm,  sa čime prvo početi sa Sprungovim člankom ili sa jednostavnom logikom ? Pa idemo prvo sa običnom ljudskom logikom ,a savjete stručnjaka ćemo kasnije obraditi .
Većina nas koja živi na moru često šeće po obali ili plićacima te pogotovo ako ima koraljne akvarije, obraća pažnju na morske organizme, njihovu okolinu i uvijete u kojima žive .Usred ljeta pogotovo ako su oseke ,veliki dio obalnog pojasa zajedno sa živim organizmima ,ostane na suhom ili u vrlo plitkom moru.Anemone ,morski trpovi ,rakovi ,račići,ježevi ,kamenje je izloženo direktnom suncu od ranih jutarnjih sati pa do predvečerja .Ovog ljeta temperature u hladu su dosezale 38 stupnjeva celzijusovih ,pa kakva je onda temperatura na direktnom suncu ,50 C?? I tako mjesecima za vrijeme ljeta .Ista okolina ,isti organizmi ,par mjeseci kasnije ,usred zime bura puše a ti organizmi u plićaku ili na suhom (za vrijeme oseke) na temperaturi od par stupnjeva celzijusovih ,temperatura ove zime je bila 2-3 stupnjeva uz more i još puše orkanska bura na kojoj je sve duplo hladnije .
I oni to sve prežive ,ekstremne razlike u samo par mjeseci vremenskog termina .Da li možemo iz ovog primjera izvući zaključak da su jadranski organizmi koji nas interesiraju u koraljnom akvariju osjetljivi na temperaturu i da će ih konstantna temperatura od 25-28 stupnjeva C ubiti ?? Za mene je to teško povjerovati i bez upotrebe jadranskog kamenja u koraljnom akvariju.
Kao što sam gore naveo ,to prežive organizmi koji nas pretežno interesiraju a to su većinom mikroorganizmi (gamarusi,ampipodi,crvi) koji služe za čišćenje akvarija i hranidbeni lanac .Još jedan podatak ,u zimu '98. godine mi je jedan ribar donio morsku zvijezdu (slika i ime) koju je ulovio sa mrežom .Znao je da imam morski akvarij ,naravno tropski pa mi je donio zvijezdu za akvarij ,a to što sam mu ja pokušavao objasniti da imam tropski a ne jadranski akvarij  nije imalo puno utjecaja na njega i on je otišao a ja ostao sa zvijezdom u staklenki u kasnim noćnim satima .Nije bilo druge nego sam je bacio u akvarij pa što bude .Tu zvijezdu i dan danas imam u tropskom koraljnom akvariju , zvijezdu koja je došla usred zime ,ulovljena u dubokom moru na pretpostavljam 17 stupnjeva celzijusovim ,vožena par sati na barki u kanti mora čija se temperatura spustila barem još par stupnjeva i završila nakon toga u tropskom akvariju .Volio bi vidjeti onoga tko ima koraljnu morsku zvijezdu toliko puno godina u tropskom akvariju .Od toga dana znam da i jadranske zvijezde te vrste ,mogu bez problema živjeti u koraljnim akvarijima .Za razliku od ostalih ja svoje znanje prvenstveno baziram na iskustvu a onda ga pokušavam objasniti naučnim člancima .
Pa idemo početi sa Sprungovim člankom i njegovim odgovorom:
Regarding the acclimatization to warmer temperatures, many algae and invertebrates living on the rocks in the Mediterranean will adapt just fine to tropical temperatures, while other will not. When I say tropical temperatures I am recommending that you stay at the lower end, not more than 25° C.

U prijevodu :Što se tiče  aklimatizacije na topliju temperaturu ,mnogo alga i beskralježnjaka koji žive na mediteranskom kamenju će se prilagoditi sasvim lijepo na tropsku temperaturu,dok neki neće . Kada sam spomenuo tropsku temperaturu moj savjet je da je držiš na nižem dijelu ,ne više od 25 stupnjeva celzijusovih .
I to je to ,kako su iz ovog dijela odgovora izvukli da jadranski organizmi ne mogu preživjeti tropske temperature je meni osobno neshvatljivo,osim ako nije riječ o nebulozama .

Za svaki slučaj da objasnim ovaj dio Sprungovog odgovora : Kada sam spomenuo tropsku temperaturu moj savjet je da je držiš na nižem dijelu ,ne više od 25 stupnjeva celzijusovih .
Da ne bi netko pomislio da se Sprungov savjet za držanje temperature na 25 C odnosi samo na akvarije koji koriste mediteransko ili jadransko živo kamenje ,ne ,Sprung preporuča držanje te temperature u svim koraljnim akvarijima .U njegovoj i Charles Delbek najnovijoj  knjizi ,THE REEF AQUARIUM III ,science ,art and technology  (koja je proglašena najboljom knjigom o koraljnim akvarijima a sa tom tvrdnjom se i ja definitivno slažem),u poglavlju četiri ,stranica 133 ,napominju :Temperatura u koraljnom akvariju bi se trebala držati između  22-27 C da bi dobili najbolje rezultate i držana što je više moguće stabilnom (bez padova ili porasta -opaska autora ).Po našem iskustvu centar tih dviju vrijednosti 23-25 C je idealan. I još jedan vrijedan podatak koji će vjerojatno obradovati akvariste koji drže tvrde koralje : Marshall i Code (2004 ) su pokazali maksimalnu kalcifikaciju Galaxea i Dendrophyllia koralja upravo na 25 C ,kod primjeraka aklimatiziranim na specifičnu razinu temperature.
A sada još jedan interesantan podatak ,oni preporučaju temperature od 22 do 27 C za koraljne akvarije ,a tako ih drži i većina akvarista u svijetu iako je u prirodi prosječna temperatura tropskih mora od 28-32 C ?????? Ako vjerujemo pričama da  jadranski organizmi koji žive na temperaturama od 17-25 C u moru ugibaju u akvarijima zbog par stupnja povećane temperature  kako onda žive tropski organizmi u koraljnom akvariju sa istim takvim omjerom u temperaturnoj razlici ??
Nema baš neke logike a i iskustva iz prve ruke pokazuju sasvim suprotno ,da jadranski organizmi koji nas interesiraju žive bez problema u tropskom koraljnom akvariju, čim se i razmnožavaju znači da im je i ugodno a ne da su na granici preživljavanja.
 
napisao Mirabel Jaška