Koraljni grebeni u opasnosti

Tokom posljednjeg seminara Instant Ocean (Leicester, UK), J.E.N Veron (slika ispod ), najveći svjetski stručnjak u sistematizaciji tvrdih koralja, postavio je pitanje koje zabrinjava sve osobe, od znanstvenika do početnika u akvarofiliji, postoji li budućnost prirodnih koraljnih grebena. Što će se dogoditi sa koraljnim grebenima za stotinjak godina?

U svom izlaganju J.E.N Veron govorio je prvenstveno o problemu stalnog porasta temperature, što je u biti najveći problem koji dovodi do propadanja koraljnih grebena.
Problem me je toliko zaokupio i zainteresirao da sam se bacio na istraživanje na mreži, gdje postoji na tisuće stranica znanstvenih tekstova a ja sam napisao jedan svakodnevnim jezikom, sažetak o svim opasnostima koje nam prijete u budućnosti.
Započnimo sa «efektom staklenika» koji je glavni uzrok svih pojava koje nas zabrinjavaju i ne treba ga miješati sa «ozonskim rupama» koje se u posljednje vrijeme zatvaraju. «Efekt staklenika» je nastao kao posljedica sve veće koncentracije plinova u zraku, koji reflektiraju infracrvene zrake (toplinu), produkte zračenja zemlje i ne dozvoljavaju da se rasprše u atmosferi. Tako dolazi do rasta temperature u niskoj atmosferi i na površini zemlje. Od najvećeg značenja za nas je ugljični dioksid CO2, koji mi neprekidno ispuštamo u zrak u eri velike industrijalizacije i razuzdanog potrošačkog mentaliteta, a njegova koncentracija u posljednjih 50 godina porasla je sa 300 ppm na 350 ppm. Od velike važnosti je more koje sa svim oceanima sadrži 96% vode na zemaljskoj kugli, koje treba apsorbirati i raspodijeliti CO2. Prema procjenama u moru ima oko 2000 tona CO2. Posljedica je cjelokupno zagrijavanje  koje usporava tzv. «globalnu transportnu traku» oceanskih struja koje su glavni regulatori klime na zemlji. Ove termohalinske struje uzrokovane su gustoćom i temperaturom morske vode, koji na neki način definiraju slanost.  Morska voda velike gustoće, zbog težine spušta se prema dnu i stvara struje. Utvrđeno je da se s porastom temperature povećava isparavanje vode, kao i oborine. U tropima voda na površini je postala gušća, dok je na polovima uslijed topljenja leda postala manje gusta. Ova pojava znatno utječe na ustaljene oceanske struje, koje se usporavaju, a smanjuje se i apsorpcija CO2. Stoga dolazi do pojave naglog porasta temperature, usporavanja struja i porasta CO2, zatvorio se krug koji se okreće bez prestanka godinama, naravno uz uvjet da mi puštamo sve više CO2 u atmosferu.

Ovaj dijagram predstavlja srednjeg pokazatelja termičkog  poremećaja u tijeku jedne godine (predstavlja razliku stupnjeva od srednje izmjerene vrijednosti) od 1870. do danas, računajući na mjerenja koja su se obavljala na 50-tak koraljnih grebena po čitavom svijetu, gdje su se promatrale najveće pojave «izbjeljivanja» u prošlom stoljeću, točnije od 1997.-1998.

Što će se dogoditi sa našim koraljima – konstruktorima koraljnih grebena u ovom scenariju gdje se neprekidno povećava temperatura i koncentracija CO2. Problem je u svjetlu, koje stvara probleme koraljima u uvjetima veće temperature od one normalne. Endosimbiontne alge zooksantele postaju jako osjetljive na pretjeranu svjetlost nakon što je pređena točka zasićenja kod fotosinteze, ne uspijevaju proizvesti foto-zaštitne enzime s kojima bi se zaštitili od potencijalno štetnih produkata, kao slobodnih radikala kisika, koji se formiraju za vrijeme procesa što vrlo brzo dovode do uništavanja staničnog tkiva.
Ovo je glavni uzrok «izbjeljivanja» koralja, iako i drugi fizički i kemijski utjecaji mogu dovesti do istog uzroka, odnosno do gubitka zooksantela sa koralja , koji značajno smanjuje njihovo zdravlje, povećava smrtnost i smanjuje njihov rast i razmnožavanje. Vračajući se na CO2, smatra se da 5000 m2 zdravog koraljnog grebena koji raste troši godišnje 2,4-9,7 tona CO2. Ako pribrojimo ovo prethodnom scenariju, naš CO2 je uvijek u porastu jer ga izbijeljeli koralj, nejak, ne troši, ali treba reći da i porast CO2 u zraku reducira kalcifikaciju istog. Procjenjuje se da se udvostručavanjem CO2 smanjuje 30% kalcifikacije koralja, pa po nekim prognozama, 2100. godine globalna kalcifikacija će pasti 70%.

 

Ovaj dijagram  predstavlja godišnji pokazatelj termičkog poremećaja promatran u intervalu od 1870. do 2001. godine na 50 svjetskih koraljnih grebena

Sljedeći grafikon predstavlja prognoze srednjeg godišnjeg termičkog pokazatelja (1981.-2100.) za ista područja ( sa slike iznad ), u jednom scenariju jakog «efekta staklenika» koji se predviđa u budućnosti. Da li će se koralji uspjeti prilagoditi porastu temperature za 5 ° C? Mnogi znanstvenici kažu da će se prilagoditi, jer su to pokazali i u davnoj prošlosti kada su temperature bile veće od ovih današnjih. Postoji i druga grupa znanstvenika koja tvrdi da koralji i njihove endosimbiontne alge zooksantele nisu u stanju da se prilagode na brzinu tom naglom porastu temperature koji se prognozira.

Mislim da je bolje da ne ulazim u neku dublju analizu, jer scenarij  postaje sve više apokaliptičan, postoje i druge neprilike i teorije, pretpostavke o onome što nas čeka u ovom stoljeću. Ako su najdramatičnije pretpostavke ispravne, na kraju ovog stoljeća koraljni grebeni moći će se vidjeti samo u javnim akvarijima ili kod prijatelja akvarofila.
Da li postoji barem malo nade da se tako nešto neće nikada dogoditi?
Krajem prošle godine nekoliko znanstvenika izjavilo je da su pretpostavke o smanjenju kalcifikacije uzrokovane povećanjem CO2 pogrešne, i da će 2100. godine umjesto drastičnog pada doći do 35% porasta kalcifikacije. Isti znanstvenici su izjavili da su njihova istraživanja odvojene od pojave «neuravnoteženosti» vezane za endosimbiontne alge, te značajnog ljudskog utjecaja u zagađivanju i neprihvatljivom ribolovu na koraljnim grebenima. To je samo jedan primjer, prva zraka svjetlosti, koja nam daje nadu da će i ostale pretpostavke biti tijekom slijedećih godina demantirane.
Nadam se da sam ovim člankom postigao da i vi što bolje održavate morske akvarije, jer je zadatak i nas malih akvarofila na neki način, da sa našim malim morskim oazama  pomognemo ovom prekrasnom koraljnom svijetu.
Na  kraju želim dati jedan savjet, ne trošite bespotrebno energiju bilo kojeg tipa, ne koristite automobile kada idete kupiti novine ili kruh na udaljenosti od 200m od vaše kuće, štetite ozbiljno vašem zdravlju i koraljnim grebenima.

Posebno zahvaljujemo gosp. J.E.N. Veronu na suradnji, te na poslanim grafikonima .

Preveo i obradio Mirko Belošević