Diskus-kralj riba u mom akvariju

Diskus (Symphysodon aequifasciatus) je istinski kralj slatkovodnih akvarija. To vam postaje jasno već kad pogledate nekoliko slika iz ovog članka. Držanje i uzgoj ovih riba izazov je za svakog iskusnog uzgajivača. To su vrlo osijetljive ribe te postavljaju vrlo velike zahtijeve na sastavu vode, zbog čega ih treba držati u posebnom akvariju. S lijepim bojama koje pružaju te prekrasne ribe uzgajivači jednostavno uživaju u Diskusima.

Uređenje akvarija za diskuse

Danas je držanje ovih prekrasnih riba u ispravno dekoriranom akvariju nažalost rijetkost. Za to postoji više razloga. Jedan od razloga je to što je potrebito određeno znanje o akvaristici, jer bez istoga nema uspiješnog držanja te eventualnog uzgoja i podmlađivanja diskusa.U kombinaciji sa tamno mangrovim korijenjem i zelenim biljem, ispred vas se stvara veličastvena slika. Akvariji mora biti najmanje veličine od 1,5 m, kako bih ribe imale dovoljno prostora koji im pogoduje. Priprema vode i samo uređenje akvarija zahtjeva određena predznanje. Preporučuje se podloga debeljine najmanje 4 cm jer diskusi vole mekano (piješčano) dno u kojem rado sakupljaju hranu, veće mangrovo korijenje (jedan ili više komada) treset u podlogu ili u filter radi zakiseljavanja medija, (koristimoli CO2 nije potrebit) te održavanje optimalne kvalitete vode. Biljke koje se sade u akvariju moraju biti optimalne kvalitete i pažlivo odabrane. Preporučuju se biljke koje ne trebaju preveliku svijetlost I koje podnose veću teperaturu vode u kakvoj obitavaju diskusi, kao što su Echinodours osiris, e.amazonicus, e.quadricostatus, vallisneria spiralis, bacopa monnieri, anubias barteri var.nana. I dr. Ovdje je važno napomenuti da se prigodom sadnje ne "zaguši" prostor za kretanje diskusa. Naime, bilja može biti dosta ali treba biti raspoređno tako da diskusi imaju dovoljno prostora za plivanje kako bih njihova raskoš došla do potpunog izražaja.

Smiještaj akvarija i hrana

Smiještaj akvarija sa diskusima igra veliku ulogu, pa mu stoga treba dati veliku važnost. Mir i tišina su vrlo bitni za diskuse te je potrebito akvariji smjestiti na što mirnije mjesto koje imamo na raspolaganju. Ukoliko je akvariji smješten u blizini vrata ili na mijestu gdje prolazi mnoštvo ljudi, diskusi će proživljavati razne stresove koji će se negativno odražavati na njihovo zdravlje. Stoga je akvariji najbolje držati na mjestima gdje je kretanje ljudi smanjeno, gdje ne dopire velika buka te na mjestima na kojima neće biti izloženi sunčevom svjetlosti koja stvara nepoželjne alge i negativno utječe na kvalitetu vode. Rasvijeta u akvariju omogućuje se sa više vrsta fluorescentnih cijevi te ih je dobro imati u različitim kobinacijama.

Što se tiče prehrane neki diskusi (tubiflexi, larve I dr.) prihvaćaju samo živu hranu, dok drugi prihvaćaju i suhu hranu. Dobar postupak hranjenja je hranjenje diskusa sa živom i smrznutom hranom. Diskusi se hrane s goveđim srcom i raznim prirodnim dodacim što ih svaki uzgajivač drži tajnom. Kod hranjenja diskusa treba voditi računa o tome koliko se i kada isti hrane. Veće diskuse je dovoljno hraniti 2 do 3 puta na dan, dok se diskusi od nekoliko tijedana hrane 5 do 6 puta na dan. Hrana je bolja kada je raznolika a potrebito je paziti da je se ne daje previše da se ista nebi taložila na dnu akvarija. Pravilna prehrana diskusa će omogućiti da diskusi dobro rastu i da budu otporni na bolesti.

Kvaliteta vode za diskusa

Da bi diskusi bili zdravim te da nebi oboljevali, voda mora imati određenu kvalitetu. Voda mora biti mekša a da bi se to postiglo potrebito je 50% vode iz vodovodne cijevi pomiješati sa 50% destilirane vode. Kod pripreme vode ili kod njene izmjene, u vodu treba dodati srestva za pripremu vode koja brzo vežu štetni klor i teške metale iz vode (prukuhati vodu, ili da ista odleži neko vrijeme). Poželjno je dodati sredstva za tamnjenje vode (nije potrebno ako ima dovoljno mangrovog korijenja), koja osim toga još bolje priprema diskret za diskuse. Da bi se diskusi osjećali preporučuje se češća dijelmična izmijena vode. Diskusima je potrebita vrlo topla voda čija temperatura treba biti minimalno 27*Ć stim što je najbolja temperatura vode između 28*C I 29*C. Voda mora biti vrlo mekana (najviše do 4*gH) i blago kiselkasta (pH 6,5 do 6,9 ). Ista se dobija na način što se u filter doda "treset" ili u najboljem slučaju korištenjem ugrađenog "CO2 sistema koji regulira pH vrijednost i daje dovoljno gnojiva za hranjenje bilja te drži kvalitetu vode. S dobrom kvalitetom vode diskusi će biti zdravi te će lijepo izgledati .Iako su jako osijetlivi na prljavu vodu u kojoj brzo oboljevaju i uginu. Kod izbora filtera potrebito je izabrati filter koji omogućava veći kapacitet i protok vode stim da izlaz vode iz fitera ne smije biti prejak što bi štetilo diskusima kojima ne odgovara jako strujanje vode koje ne odgovara njihovome prirodnome okruženju i njihovoj fiziologiji.

Od ostataka hrane ribljih izlučevina, odumrlih dijelova biljaka I dr., neovisno od pH vrijednosti, najprije dolazi do porasta amonija odnosno amonijaka. Sljedećom biološkom razgradnjom nastaje nitrit a poslje njega Nitrat. Nitrat se u akvarijskom filteru ne može dalje razgraditi, pa dolazi do njegova povećanja. U velikim koncetracijama (od 50 mg/lit.) nitrat je štetan za biljke i ribe a pospiješuje I rast alga. Previsoku koncetraciju nitrata možemo sniziti redovitim mijenjanjem vode (15%-20% tijedno) ili tako da zasadimo biljke koje brzo rastu (tvrdi rogolisti - Ceratophyllum demersum I dr). Kontinuiranu biološku razgradnju omogućiti će Sera bio-denitrator. U njemu se nalazi prirodna životna okolina za bakterije koje razgrađuju nitrat. Sera bio-denitrator dnevno proizvodi 36 litara zdrave vode bez nitrata i omogućuje diskusima zdravi život. Sera bio-denitrator omogućava bolji rast bilja a znatno smanjuje rast algi. Raznim testovima potrebno je redovito kotrolirati razinu nitrata.

Pripremanje akvariskog tla raznim sredstvima u obliku gnojiva za uspješniji i brži rast biljaka, potrebito je ukoliko se ne koristi CO2. Poslije 4 - 6 tjedana biljke treba redovito gnojiti. Biljke koje se hrane preko lišca, gnoje se tekucim gnojivom. Jedan sat poslije gnojenja potrebito je kontrolirati kolicinu željeza u vodi koja mora biti 1mg/lit. Redovitom kotrolom postiže se optimalan ritam gnojenja u akvariju a to ovisi o kolicini, vrsti i raznolkosti biljaka koje se nalaze zasadene u akvariju. Biljke koje uzimaju hranjive tvari uglavnom kroz korjenje, gnoje se tabletama koje se zakopaju uz korijen te se na taj nacin dobija dugotrajan ucinak gnojenja. Ugljikdioksid (CO2) je znacjno hranjivo srestvo za sve biljke, pogotovo one koje sporo rastu i one kojima je potrebito puno hranidbenih tvari. Gnojenje sa CO2 je pogotovo potrebito kod dekorativnih biljaka s crvenim lišcem.

CO2 naprave

CO2 naprave za gnojenje nude se u izrazito kvalitetnim materijalima i otprne su na vodu. Naprave sadrže celicnu bocu s 500 g koja je ugodna za okolinu i može se puniti u specijaliziranim radnjama. CO2 dolazi do reaktora kroz dvocijevni brojac mjehurica s dva povratna vetila. Pomocu CO2 naprave gnojivo se 100% rastopi u vodi a ona to tocno regulira mikroprocesorom i neprekidno kotrolira pH-vrijednost u akvariju.

Osobine diskusa

Osim u sezoni parenja vrlo je teško razlikovati mužjaka od ženke diskusa. Tijekom sezone parenja jedan ili više parova diskusa se izdvajaju iz jata I zauzimaju svoj teritorij. Tada ih je najbolje smijestiti u čisti prozračeni akvariji u kojem će se snubiti i pariti te položiti jaja. Ženke su jako dobri roditelji i brižno čuvaju svoje mlade. Diskusi se dugo brinu za svoje potomstvo. Diskusi su ribe koje se okupljaju u jatu. Stoga ih je bolje držati više u akvariju. Diskusi se bolje osjećaju kad ih ne uznamiravaju druge vrste riba, pa ih je preporučivo držati kao jedinku u akvariju ili sa neon tetrama druge vrste manjih riba kao što su razni somići.

Diskusi narastu od 20 cm do čak 30 cm. Ukoliko se diskusi dobro osjećaju u akvariju oni će veselo pokazivati svoju raskoš kakvu rijetko nalazimo u svjetu akvaristike. Ukoliko se diskusi loše osjećaju ili im ne odgovarju stvoreni mediji, početi će gubiti boju i tamniti te će odlaziti u kuteve akvarija.

Bolesti i liječenje diskusa

Diskusi su ribe koje oboljijevaju cesto ako se ne pridržavate zadanih uvijeta a u prvom redu zbog slabe kvalitete vode.Oboljijevaju cesto i zbog šoka prilikom lošeg transporta.Bolesti diskusa se cesto vide na koži kao razne bijele fleke,ispupcenja i drugo.Znajuci da nešto nije u redu diskus pocinje tamniti i sakrivati se u kutovima akvarija.Manje jede i trbuh mu se uvlaci.Okružje u akvariju mu ne odgovara.Najizraženija i cesta bolest su rupe u glavi .Pocinju izrazito male i rastu polako iznad ociju i nosne šupljine.Lijecenje se mora primijeniti odmah radi boljeg ucinka lijekom Hexamita  spironucleus .Pijege i sijene po koži koje diskus takoder zna dobiti se lijece  lijekom Odinopur od Sere .Izrasline u obliku paucine se lijece se lijekom Mycopur Sera ,a pucanje i truljenje peraja te cudno ponašanje se lijece lijekom Baktopur Sera . Postoje više raznih lijekova od raznih proizvodaca koji se mogu kupiti u specijaliziranim trgovinama.Prilikom kupnje lijekova vrlo je bitno voditi racuna o roku trajanja lijeka tj da je valjan te ga cuvati van dohvata dijece.Diskusi se bolje lijece u zasebnim-karantenskim-akvarijima manje litraže.Karantene su akvariji koji se ne dekoriraju nego su prazni radi boljeg i ucinkovitijeg lijecenja.U nekim slucajevima se u karantene stavlja plasticcno bilje koje se lako ocisti nakon lijecenja.Poslije svakog uspiješnog lijecenja diskuse je potrebno okrijepiti sa kvalitetnom hranom te vitaminskim preparatima kako bi bili što spremniji za povratak u glavni akvarij.Prigodom lijecenja potrebno je paziti da se lijekovi ne bi pomiješali te došlo do neželjenih kemijskih procesa koji mogu ugroziti zdravlje diskusa.Uza sve prilikom lijecenja diskusa potrebna je i velika sreca. Transport diskusaPrigodom kupnje diskusa potrebno je omoguciti što lakši i kvalitetniji transport do novog akvarija jer su diskusi jako osjetljivi na transport.Zbog visoke temperature u kojoj diskus obituje vrlo je važno da se ta temperatura održi i prilikom transporta.To se postiže na nacin da se diskusi stave u adekvatnu stiropornu kutiju namijenjenu prijevozu riba te se unutra stave original grijaca tijela namijenjena transportu riba ili vrecice punjene toplom vodom.Kupljenu ribu je najbolje prije puštanja ostaviti u akvariju nekoliko minuta u vrecici da se prilagodi na temperaturu akvarija.Nakon toga se riba pusti u akvarij.Diskusu obicno treba nekoliko dana da se prilagodi na akvarij i pocne redovito jesti.Ako vec postoje diskusi u akvariju,moguce je da ce ga ti dominantniji diskusi tuci  ali bi to trebalo prestati s vremenom.Da bi se to sprijecilo potrebno je ugasiti svijetlo prilikom puštanja novog diskusa te ga ostaviti tako do narednog dana.Sa dobro obavljenim transportom diskus ce dobiti manji šok te se lakše priviknuti na novi dom i okolinu.

Uzgoj diskusa je posao za strucnjake jer je vrlo osijetliv.  Mnogo toga ovisi o paru riba i uvijetima u kojima se drže. Ovo su izuzetno osijetljive ribe i sigurno nisu za pocetnike. Za njihovo držanje je potrebito veliko znanje i iskustvo a veliku pažnju treba posvetiti kvaliteti vode. Za njihovo držanje je potrebito puno truda, ucenja, srece te dosta novaca ali za uzvrat dobivate u svome domu, prekrasan dio prirode južne Amerike S KRALJEM SLATKOVODNIH RIBA -DISKUSOM-

Slike i tekst:Ivica Tomaš